Kategorija: Okolica

Samo par minuta vožnje automobilom od kuće nalazi se grad Klanjec smješten na obroncima Cesarske gore, a spominje se već u 15. stoljeću. Klanjec obiluje kulturno-povijesnim zamenitostima kao što su: Franjevački samostan i crkva navještenja BDM, Galerija Antuna Augustinčića, Srednjovjekovna utvrda Cesargrad, Kapelica Sv. Florijana, Spomen groblje na kojem su posljednje počivalište našli autor hrvatske himne Antun Mihanović, ..

Udaljenost od kuće:

4.7km /7 min

3.8km/49 min

Zaljubljenici u prirodu i aktivni odmor naći će dovoljno zabave u neposrednoj blizine moje kuće, tu su biciklističke i pješačke staze, fitness i tenis centar u Tuheljskim toplicama, te utvrda Cesargrad s koje se pruža prekrasan pogled na rijeku Sutlu i susjednu Sloveniju.
Osim uživanja u krajoliku, posjet Cesargradu, srednjovjekovnoj utvrdi izgrađenoj sredinom 14. stoljeća pružit će Vam priliku za bolje upoznavanje bogate povijesti Zagorja I nekih događaja koji su imali utjecaja I na šira društvena zbivanja tog razdoblja.

S obzirom na bogatu kulturno povijesnu baštinu cijelog kraja odvojite vremena za posjetu obližnjim muzejima i znamenitostima. Srednjovjekovni dvorci Tabor i Miljana, muzej neandertalaca Hušnjakovo brdo, etno selo Kumrovec, galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu te spomenik hrvatskoj himni “ lijepa naša” podignut 1934. godine u zaštićenom krajoliku Zelenjaka udaljeni su dvadesetak minuta vožnjom od kuće.
Sve muzeje Hrvatskog zagorja pogledajte na službenim stranicama.

Dvor Veliki Tabor nalazi se nedaleko Desinića. Ime mu potječe od naziva tabor kojim se označavao ratni logor, odnosno utvrđenja koja su podizana radi obrane od Turaka. Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Više saznajte na službenim stranicama.

 

Nalazište krapinskih neandertalaca „Hušnjakovo“ zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Muzej na interaktivan način tumači fenomen nastanka čovjeka. Stalni postav muzeja koncipiran je u 18 tematskih cjelina koje nas vode daleko u prošlost, od najstarije prošlosti Zemlje do početka civilizacije i modernoga doba.

Više saznajte na stranicama muzeja.

Muzej seljačkih buna nudi cjeloviti pregled feudalnog Zagorja jer su povijest, kultura i svakodnevnica tog doba obrađeni kroz nekoliko tema. Seljačka buna iz 1573. središnji je događaj, ali feudalno društvo ne prikazuje se samo kroz sukob staleža, već i kroz slojevite promjene koje to društveno uređenje na prostoru Hrvatskoga zagorja prolazi od kasnoga srednjega vijeka do njegova službenog ukinuća 1848. Muzej se nalazi u Gornjoj Stubici, Samci 63 (karta lokacije).
Više o muzeju saznajte na stranicama muzeja.

Etno selo Kumrovec najveći tradicijski uređeni prostor u Hrvatskoj koji posjetiteljima dočarava autentičan izgled zagorskog sela s početka 20. stoljeća. S oko četrdesetak obnovljenih objekata tradicijskog graditeljstva saznajemo kako su živjeli naši stari. Uređeni postavi govore o običajima i svakodnevnici seljaka i njegove obitelji s jedne strane, a s druge prikazuju i razne tradicijske obrte kojima su stanovnici zagorskih sela osiguravali egzistenciju svojim obiteljima

Galerija Antuna Augustičića osnovana je 1970. kad je Antun Augustinčić (1900. – 1979.),  jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara i nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti, darovao rodnom Klanjcu vlastiti skulptorski opus nastao tijekom 50 godina stvaranja, od dvadesetih do sedamdesetih godina, koji mu je priskrbio ugled u domovini i inozemstvu.

Među zelenim brežuljcima Hrvatskog zagorja smjestilo se nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, najpoznatije i najposjećenije hrvatsko svetište Majke Božje.
Mnogobrojni vjernici iz zemlje i inozemstva već stoljećima hodočaste u Mariju Bistricu tražeći i nalazeći duhovni mir.
Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar.
Papa Pio XI. (1922-1939) podijelio je 4. prosinca 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike. Najvažniji događaj u povijesti Crkve sigurno je posjet pape Ivana Pavla II. i proglašenje blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.